Dok se Hrvatska ovih dana suočava s toplinskim valom i temperaturama koje u pojedinim dijelovima zemlje prelaze 35 Celzijevih stupnjeva, stanovnici nekih dijelova svijeta na takve su uvjete odavno navikli. U gradovima poput kuvajtskog Kuwait Cityja, iračke Basre ili pakistanskog Jacobabada ljetne temperature od 45 pa čak i 50 stupnjeva nisu rijetkost, a život se prilagođava svakom aspektu svakodnevice - pa tako i prehrani.
Zanimljivo je da ljudi koji žive u takvim klimama ne posežu za teškim jelima ni ledenim desertima. Umjesto toga, biraju namirnice koje organizmu pomažu da se lakše nosi s vrućinom, održavaju hidrataciju i ne opterećuju probavu.
Puno vode, ali i hrane bogate tekućinom
Kad temperature postanu ekstremne, nije dovoljno samo piti više vode. Važno je unositi i hranu koja prirodno sadrži velike količine tekućine.
Lubenica, dinja, breskve, naranče i grožđe čest su izbor u najtoplijim krajevima svijeta, baš kao i krastavci, rajčice i zelena salata. Takve namirnice sadrže više od 90 posto vode, a pritom organizmu osiguravaju vitamine i minerale koje gubi znojenjem.
Jogurt je jedan od najboljih saveznika
U zemljama Bliskog istoka, Turskoj, Indiji i Pakistanu gotovo je nezamislivo ljeto bez fermentiranih mliječnih proizvoda.
Popularni napici poput ayrana ili lassija pripremaju se od jogurta, vode i začina, a osim što osvježavaju, pomažu nadoknaditi elektrolite i podržavaju probavu. Upravo zato mnogi ih smatraju jednim od najboljih prirodnih napitaka tijekom velikih vrućina.
Manje mesa, više mahunarki i ribe
Teška mesna jela nisu čest izbor kada temperature prelaze 40 stupnjeva. Umjesto njih, na jelovnicima se češće nalaze slanutak, leća, grah i druga lagana, ali hranjiva biljna hrana.
Ako se jede meso, prednost često ima riba ili piletina, koje se lakše probavljaju od masnijeg crvenog mesa.
Ljuta hrana zapravo može pomoći
Na prvi pogled zvuči nelogično, ali upravo su zemlje s vrlo toplom klimom poznate po izrazito začinjenim jelima.
Čili i drugi ljuti začini potiču znojenje, a isparavanje znoja prirodni je mehanizam kojim tijelo snižava temperaturu. Zbog toga su pikantna jela sastavni dio kuhinje u Indiji, Meksiku i brojnim arapskim zemljama.
Ne izbjegavaju ni tople juhe
Mnogi bi tijekom toplinskog vala posegnuli isključivo za hladnim jelima, no stanovnici najtoplijih krajeva svijeta često jedu i lagane juhe.
Topla hrana može dodatno potaknuti znojenje, što organizmu olakšava prirodno hlađenje. Upravo zato juhe su čest dio prehrane i tijekom ljeta.
Svježe začinsko bilje ima važnu ulogu
Menta, korijandar, bosiljak i peršin nisu samo dodatak jelima. Osim što obogaćuju okus, daju osjećaj svježine i čine obroke lakšima.
U mnogim mediteranskim i bliskoistočnim kuhinjama upravo je obilje svježeg bilja ono što ljetna jela čini posebno osvježavajućima.
Što izbjegavaju kada temperature postanu ekstremne?
Stanovnici najtoplijih dijelova svijeta uglavnom izbjegavaju nekoliko navika koje mnogi imaju upravo tijekom toplinskih valova:
- obilne i masne obroke usred dana
- velike količine alkohola koji dodatno potiče dehidraciju
- previše šećera u pićima
- velike količine pržene hrane.
Umjesto toga, jedu manje obroke raspoređene tijekom dana, a glavni obrok često ostavljaju za večer, kada sunce zađe i temperature postanu podnošljivije.
Što možemo naučiti od njih?
Stručnjaci ističu da tijekom toplinskih valova nije važno samo piti dovoljno vode, nego i birati hranu koja pomaže organizmu zadržati tekućinu i lakše regulirati tjelesnu temperaturu.
To znači više sezonskog voća i povrća, jogurta, laganih proteinskih obroka i manje masne hrane. Ako se ovih dana i u Hrvatskoj temperature nastave penjati prema 40 stupnjeva, upravo bi takav jelovnik mogao biti jedan od najjednostavnijih načina da se lakše podnesu ljetne vrućine.