Kronična dehidracija nije problem samo tijekom vrućina. Prema dr. Harryju Jarrettu, voditelju znanstvenih istraživanja u kompaniji Heights, čak dvije trećine ljudi unosi premalo tekućine. Posljedice uključuju umor, lošiju koncentraciju, pad energije, slabiju izdržljivost pa čak i probleme s kardiovaskularnim sustavom.
Gazirani sokovi, kava, čaj i voćni sokovi ne hidratiziraju kao voda, neki čak potiču gubitak tekućine. Najbolji izbor su voda ili napici obogaćeni elektrolitima.
Dok je u umjerenim uvjetima dovoljno 1.5 do 2 litre, u vrijeme visokih temperatura potrebe lako rastu na 3 litre ili više. Ako se unos ne poveća, javljaju se umor i nesvjestica.
Već mali pad udjela vode u tijelu smanjuje pamćenje i budnost. Ako pijete tek kad ožednite, već ste zakasnili – važno je piti redovito tijekom dana.
Znojenjem se gube i minerali poput natrija, kalija i magnezija, ključni za rad mišića i živaca. Bez njihove nadoknade rehidracija nije potpuna.
Žeđ je kasni znak dehidracije. Do tada su već narušene osnovne funkcije poput regulacije temperature i krvnog tlaka.
Tijekom vježbanja gubi se i do 1-5 litara tekućine na sat. Potrebno je unijeti barem 1,5 puta više od izgubljenog, i to unutar dva sata nakon treninga, najbolje uz elektrolite.
"Hidratacija nije samo pitanje gašenja žeđi. Ona je ključna za rad svakog sustava u tijelu, posebno mozga", naglašava dr. Jarrett. "Pravilan, znanstveno utemeljen pristup osigurava bistrinu uma i otpornost organizma, osobito u vrijeme toplinskih valova."