Disanje je automatska funkcija na koju rijetko obraćamo pažnju, ali način na koji dišemo može imati snažan učinak na naše zdravlje. U trenucima stresa, tijelo reagira ubrzanim pulsom, povišenim krvnim tlakom i napetim mišićima, a sve to može negativno utjecati na srce. Kardiolozi upozoravaju da stres nije samo emocionalni teret, već fiziološki faktor rizika za razvoj srčanih bolesti.
"Ako ste stalno pod stresom, u tijelu dolazi do upalnih procesa, porasta šećera i kolesterola, što sve povećava rizik od bolesti srca", objašnjava kardiolog dr. Mohammad Shirazi za Parade.
Jedna jednostavna, a vrlo učinkovita tehnika koju kardiolozi preporučuju u takvim situacijama je tzv. box disanje (box-breathing). Riječ je o vježbi kod koje se udiše četiri sekunde, zadržava dah četiri sekunde, izdiše četiri sekunde, zatim se izdah zadržava još četiri sekunde - i tako u krug, tri minute.
Kardiologinja dr. Louise Spadaro navodi: "Box disanje često se koristi nakon stresne situacije kako bi se disanje vratilo u normalan ritam." Dodaje i da redovito prakticiranje ove tehnike može smanjiti stres, poboljšati san i time pozitivno utjecati na zdravlje srca.
Kardiolozi ističu da ova vježba aktivira parasimpatički živčani sustav, što je fiziološki mehanizam zadužen za opuštanje. Kardiologinja dr. Ijeoma Eleazu objašnjava da to smanjuje broj otkucaja srca, snižava krvni tlak i poboljšava varijabilnost srčanog ritma – sve važne pokazatelje kardiovaskularne ravnoteže.
"Kada usporite i kontrolirate disanje, tijelo oslobađa napetost i smanjuje razinu stresa, što koristi i srcu i plućima", dodaje dr. Shirazi. On također otkriva da ovu tehniku koristi i kod kuće sa svojom djecom kako bi im pomogao da se smire u stresnim trenucima.
Stres mijenja način na koji dišemo - disanje postaje plitko i ubrzano, što može dodatno opteretiti srce. "Plitko disanje znači da se pluća ne šire do kraja i dolazi do slabije oksigenacije krvi, što može dovesti do ubrzanog pulsa i povišenog tlaka", kaže dr. Spadaro.
S vremenom to može utjecati i na kognitivne funkcije jer mozak prima manje kisika. Upravo zato stručnjaci naglašavaju važnost svjesnog disanja - jednostavna navika može napraviti veliku razliku za zdravlje srca i uma.