IAKO su Quentin Tarantino, Sam Raimi i Guillermo del Toro poznati kao veliki zaljubljenici u horor, Martin Scorsese rijetko govori o filmovima tog žanra. Ipak, jedan japanski naslov posebno je izdvojio kao pravo remek-djelo horora.
Martin Scorsese poznat je po svojim kriminalističkim dramama, no tijekom bogate karijere okušao se u različitim žanrovima. Ipak, horor je ostao na marginama njegova opusa. Najbliže što se približio čistokrvnom hororu bio je psihološki triler Otok Shutter iz 2010. godine, s Leonardom DiCapriom i Michelle Williams u glavnim ulogama.
Unatoč tome, elementi horora provlače se kroz mnoge njegove filmove. Jezivi kriminalistički triler Rt straha iz 1991. godine definitivno sadrži elemente horora, kao i psihološka drama Između života i smrti iz 1999. Čak i njegov rani kratki film The Big Shave iz 1967., koji prikazuje uznemirujuću scenu u kupaonici, pokazuje da je redatelj koketirao sa stravom od samih početaka.
Pišući recenzije za Direct TV, Scorsese je izdvojio jedan od svojih omiljenih modernih horor filmova, skrenuvši pozornost na neobičnu kriminalističku priču Kyua (eng. Cure) Kiyoshija Kurosawe iz 1997. godine.
Daleko od tipičnog holivudskog horora, ovaj japanski film je policijska drama koja prati zbunjenog detektiva u istrazi niza stravičnih ubojstava. Svaki zločin počinila je druga osoba, no sve žrtve povezuje zastrašujući detalj - psihološka manipulacija koja ih je navela na ubojstvo, piše Far Out Magazine.
Govoreći o filmu, Scorsese je zapisao: "Ovo je jedan od najboljih filmova iznimno talentiranog Kiyoshija Kurosawe." Nije štedio pohvale ni za samog redatelja: "On je apsolutni majstor svjetla, kadriranja i ritma, i ima toliko kontrole nad sva tri polja da postoje trenuci u njegovim filmovima kada će vas proći trnci i zbog najmanjeg pokreta u kutu kadra."
Kurosawin film može se opisati kao horor, ali funkcionira na nekoliko različitih razina - kao psihološki triler, složena ljudska drama, a povremeno zalazi i u eksperimentalni art-house film. Namjera redatelja nije ponuditi jasne odgovore, već uznemiriti gledatelja, stvarajući djelo koje je upravo zbog svoje dvosmislenosti toliko moćno.
S time se složio i Scorsese, objasnivši: "Kurosawa ne radi baš u žanru horora. Umjesto toga, njegovi su filmovi ispunjeni čudnim strahom. U mnogima od njih, nešto je stiglo, nitko ne zna točno što, kako ili u koju svrhu: Stvarnost je netaknuta osim jednog ili dva mala, uznemirujuća detalja, koji se pretvaraju u nasilje i iracionalnost."
Scorsese je Kurosawu opisao kao "pravog studenta kinematografije" i preporučio sve njegove filmove koje je pogledao, uključujući Charisma (Karisuma, 1999.), Séance (Kōrei, 2000.) i Bright Future (Akarui Mirai 2003.). "Uz Pulse (Kairo, 2001.), koji govori o duhovima na internetu, Cure je njegov najstrašniji film", dodao je Scorsese.
"U ovom filmu postoje zapanjujuće slike i trenuci koji će vas dugo proganjati, i pretpostavljam da bih trebao reći da nije za one slabog srca. Ali budite hrabri, jer se isplati. Kurosawa je veliki filmaš."