Henry Ford (30. srpnja 1863. – 7. travnja 1947.) bio je američki industrijalac, izumitelj i poslovni magnat, najpoznatiji kao osnivač Ford Motor Companyja. Rođen je na farmi u Greenfield Townshipu, Michigan, gdje je već u ranoj dobi pokazao sklonost prema mehanici.
S 16 godina napustio je dom kako bi radio kao šegrt u strojarskoj radionici u Detroitu, a kasnije se vratio upravljati obiteljskom farmom dok je nastavio eksperimentirati s mehanikom. Godine 1891. pridružio se Edison Illuminating Companyju, gdje su njegove inženjerske vještine dovele do promaknuća u glavnog inženjera, što mu je omogućilo da se posveti razvoju benzinskih motora.
Godine 1903. Ford je osnovao Ford Motor Company, koji će revolucionirati automobilsku industriju i modernu proizvodnju. Njegov najpoznatiji izum, Model T, predstavljen 1908., postao je pristupačno i pouzdano vozilo za prosječnog Amerikanca, pretvarajući posjedovanje automobila iz luksuza u svakodnevicu.
Henry Ford je imao ogroman utjecaj na 20. stoljeće, prvenstveno zbog uvođenja pokretne trake u masovnu proizvodnju. Ova inovacija, implementirana 1913., značajno je smanjila vrijeme i troškove proizvodnje automobila, čineći Model T dostupnim široj javnosti. Dok je 1908. Model T koštao 850 dolara, do 1920-ih cijena je pala na oko 260 dolara, što je omogućilo milijunima Amerikanaca da posjeduju automobil.
Ford je također bio pionir u poboljšanju radnih uvjeta. Godine 1914. uveo je plaću od 5 dolara dnevno – dvostruko više od tadašnjeg prosjeka – uz smanjenje radnog dana na osam sati. Ova mjera nije samo privukla najbolje radnike, već je i povećala produktivnost te omogućila radnicima da si priušte proizvode koje su sami izrađivali, stvarajući novi ekonomski model.
Njegov doprinos nije se ograničio samo na automobile; Fordov pristup masovnoj proizvodnji utjecao je na druge industrije i postavio temelje modernog kapitalizma i potrošačkog društva.
Unatoč njegovim postignućima, Henry Ford bio je i kontroverzna figura. Jedna od najvećih kritika odnosi se na njegove antisemitske stavove. Od 1920. do 1927. Ford je financirao i izdavao novine The Dearborn Independent, u kojima su objavljivani antisemitski članci, uključujući seriju pod naslovom "The International Jew". Ovi tekstovi širili su stereotipe i teorije zavjere o Židovima, a Ford je čak distribuirao prevedene verzije zloglasnih Protokola sionskih mudraca. Iako se 1927. javno ispričao pod pritiskom tužbi i bojkota, njegova reputacija ostala je narušena.
Ford je također bio poznat po svom protivljenju sindikatima. U njegovim tvornicama, posebno tijekom 1930-ih, radnici koji su pokušavali organizirati sindikate suočavali su se s nasiljem i otkazima. Najpoznatiji incident, "Bitka na nadvožnjaku" 1937., dogodio se kada su Fordovi zaštitari napali članove Ujedinjenih automobilskih radnika (UAW) tijekom prosvjeda u Dearbornu.
Konačno, Fordovo divljenje prema nacizmu izazvalo je dodatne kontroverze. Godine 1938. primio je Veliki križ njemačkog orla, najviše odlikovanje koje je nacistička Njemačka dodjeljivala strancima, što je izazvalo bijes u Sjedinjenim Državama, posebno u kontekstu predstojećeg Drugog svjetskog rata.
Henry Ford ostaje ikona industrijske revolucije, čovjek čiji su izumi i ideje oblikovali moderni svijet. Međutim, njegovo nasljeđe nije bez mrlja – njegovi antisemitski stavovi i simpatije prema nacizmu ostaju predmet kritike i rasprave.