KIJEV je upozorio da bi prekid američke vojne pomoći mogao potaknuti Rusiju da nastavi rat, u trenutku kada Ukrajina trpi najteže zračne napade od početka invazije i gubi teritorij na istoku i jugu zemlje.

Nakon najave Bijele kuće da se obustavi dio isporuka oružja Ukrajini, ukrajinsko Ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je da je takva odluka "ohrabrenje za agresora" i pozvalo vršitelja dužnosti američkog diplomata u Kijevu na hitne razgovore.

"Svako odgađanje ili odugovlačenje u podršci ukrajinskim obrambenim sposobnostima samo potiče agresora da nastavi rat i teror, umjesto da traži mir", poručili su iz ministarstva.

Zalihe niske?

Glasnogovornica Bijele kuće Anna Kelly rekla je da je odluka donesena "kako bi se zaštitili interesi SAD-a", nakon što je Ministarstvo obrane pregledalo sveukupnu vojnu pomoć koju SAD šalje drugim državama.

Izvori upoznati s odlukom rekli su da se pauza odnosi na isporuke presretača Patriot, granata za haubice, raketa i bacača granata. Američki mediji navode da su zalihe vojne opreme opasno niske, a Pentagon preispituje dugoročnu održivost pomoći Ukrajini, istovremeno nastojeći održati spremnost američke vojske, javlja BBC.

Dodatan problem predstavljale su i velike isporuke američkog oružja Izraelu u svjetlu eskalacije na Bliskom istoku, a čiji dio je bio namijenjen Ukrajini.

Međutim, američko Ministarstvo obrane nije službeno obavijestilo Ukrajinu o obustavi isporuka. Ukrajinsko Ministarstvo obrane poručilo je da za sada nemaju potvrdu o promjeni politike i pozvalo je građane da ne spekuliraju na temelju nepotpunih informacija. Ipak, iz ministarstva su naglasili da se rat može završiti samo "konzistentnim i zajedničkim pritiskom na agresora".

Ukrajina trpi najveće napade od početka invazije

Odluka Washingtona dolazi nakon što je Ukrajina prošlog vikenda pretrpjela najžešći zračni napad od veljače 2022. – više od 500 dronova i raketa pogodilo je gradove diljem zemlje. Ukrajina je zbog toga dodatno naglasila hitnost pojačavanja protuzračne obrane.

Vojni analitičari upozoravaju da bi bez novih isporuka Ukrajina mogla izgubiti mogućnost gađanja ruskih položaja u dubini teritorija, a istovremeno bi mogla ohrabriti ruske napore u približavanju ciljeva agresije, a to je kontrola nad velikim dijelovima četiriju ukrajinskih pokrajina. Jack Watling iz instituta RUSI rekao je da bi odluka mogla "koštati ukrajinske živote i teritorij".

Ukrajinski parlamentarac Fedir Venislavskij opisao je odluku kao "bolnu", posebno u trenutku kada Rusija pojačava terorističke napade. "To je vrlo neugodna situacija za nas", rekao je.

Neimenovani ukrajinski vojni izvor za AFP je rekao da Ukrajina "ozbiljno ovisi o američkoj vojnoj pomoći", dodajući da se Europa trudi, ali da bez američkog oružja neće biti lako.

Trump pauzirao pomoć, ali je još nije ukinuo

Predsjednik SAD-a Donald Trump prošlog mjeseca se sastao s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim na summitu NATO-a u Nizozemskoj. Tom prilikom je rekao da će SAD "vidjeti može li ustupiti još Patriota". Dodao je da su njihovi odnosi ponekad bili napeti, ali da je "Zelenski bio jako korektan".

Trump je u ožujku već jednom pauzirao pomoć Ukrajini i prekinuo dijeljenje obavještajnih podataka, ali su obje odluke kasnije povučene.

U travnju su SAD i Ukrajina potpisale sporazum o američkom pristupu ukrajinskim rudnim resursima u zamjenu za vojnu pomoć.

Moskva zadovoljna

Kremlj je pozdravio vijest o pauzi isporuke. "Što manje oružja Ukrajina dobiva, to je bliži kraj specijalne vojne operacije", rekao je glasnogovornik Dmitrij Peskov.

U međuvremenu je francuski predsjednik Emmanuel Macron telefonski razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom prvi put u više od dvije i pol godine. Macron je pozvao na prekid vatre i početak mirovnih pregovora, dok je Putin ponovio da je za rat kriva zapadna politika koja "godinama ignorira ruske sigurnosne interese".

Prošlog mjeseca Putin je na forumu u Sankt-Peterburgu rekao da su "Rusi i Ukrajinci jedan narod" i da "je cijela Ukrajina ruska". U proteklim tjednima Rusija je ostvarila teritorijalne dobitke i preuzela potpunu kontrolu nad Luhanskom oblasti, a tvrdi i da je zauzela dio teritorija u Dnjepropetrovskoj oblasti. Trenutno drži oko 20 posto ukrajinskog teritorija, uključujući i Krim.

Istodobno, Ukrajina je u utorak izvela napad na rusku tvornicu oružja u Iževsku, više od 1000 kilometara od granice. U napadu su poginule tri osobe, a pogođena je tvornica koja proizvodi dronove i radare.